Latest Posts

xG ili šta bi bilo kad bi bilo

Velež je u 19 utakmica jesenjeg dijela fudbalskog prvenstva Bosne i Hercegovine postigao 21 a primio 22 gola. Za to isto vrijeme xG učinak Rođenih kada su postignuti golovi u pitanju bio je 25.07, dok je xG primljenih golova 20.93. Ili, da stvari maksimalno pojednostavimo, prema ovom statističkom podatku Velež je ove sezone stvorio šanse vrijedne postizanja 25 golova, odnosno četiri više nego što ih je iskoristio, dok su protivnici ukupno zabili jedan gol više nego što smo im dopustili šansi.

I dalje zvuči komplikovano? Možda je zato najbolje da za početak objasnimo o čemu to ustvari pričamo i šta je to xG.

Model Expected goals (xG) ili po naški očekivane golove razvila je Opta, britanska kompanija specijalizirana za detaljnu obradu statističkih podataka sa različitih sportskih događaja, između ostalog i engleske Premijer lige. Među stotinama različitih parametara i podataka, od 2009. su započeli i sa razvojem xG, koji je tek u posljednje tri do četiri godine ušao u fudbal i to na velika vrata.

Kada je u pitanju statistika i uvođenje novih izvora iz kojih se može unaprijediti znanje, fudbal je od početka 21. stoljeća počeo zaostajati za drugim sportovima, posebno američkim. Najbolje je to u svojoj knjizi Moneyball: The Art of Winning an Unfair Game, baziranoj na istinitom događaju, opisao Michael Lewis. On piše o putu generalnog menadžera prosječnog baseball tima koji s minimalnim budžetom, ali uz timske analize, dokaze, empirijsku analitiku i statistiku igre, razvija kompetitivnu ekipu. Smatra se da je taj događaj promijenio cjelokupnu sliku razvoja baseballa i američkog sporta generalno.

Naravno, ne treba zaboraviti niti dva najgledanija američka sporta, NBA i NFL, koji su proučavanje statistike doveli do savršenstva. Fudbal se dugo opirao tome, iako je i u njemu bila pristuna analitika, ali u manjoj mjeri. Upravo od 2009. godine i on je sve više i više uvodio nove trendove. Danas je analitika neophodna i nešto na čemu mnogi ozbiljni evropski klubovi zasnivaju svoje strategije.

Njemačka Bundesliga prednjači u tome. Borussia Dortmund je svoj skautski sistem organizirala i unaprijedila uz pomoć analitike. Danski FC Midtjylland se u pet godina podigao sa dna danskog fudbala i osvojio dva puta titulu prvaka. Kako? Investiranjem velike količine novca, ali ne u preplaćivanje igrača nego u analitiku koja im pomaže u odgovorima kako su igrači zaista odigrali sezonu i koji igrači odgovaraju njihovom sistemu.

Ono što zovemo naprednom statistikom danas naravno masovno koriste i moderni mediji, posebno engleski. U emisijama koje se bave fudbalom eksperti i bivši igrači iznose svoja mišljenja. Najpoznatijai najstarija televizijska emisija o engleskom fudbalu Match of the day, koja se emitira na BBC-u, tako danas jedan dio vremena odvaja samo za analizu xG.

Naravno, postoji i prosta školska definicija kojom Opta opisuje šta je ustvari xG i ona kaže: model je to koji procjenjuje gol šansu i vjerovatnoću za postizanje pogotka. Jednostavno rečeno, očekivani broj golova s obzirom na stvorene šanse. Sa druge strane xGA predstavlja očekivani broj golova koje je tim trebao primiti s obzirom na prilike koje je protivnik kreirao.

Dakle, Model xG izračunava svaku šansu i mogućnost za postizanje pogotka. Što je veći xG to je i veća šansa za gol. Procenti variraju između najmanje 0 i najveće 1. Ako šansa ima 0.2 xG, to znači da će ta šansa rezultirati golom u 20 posto slučajeva. Ako ima 0.90 xG, šansa će završiti golom u 90% slučajeva i tako dalje. Udarac sa bijele tačke će se realizirati u osam od deset slučajeva. Ali, na model mogu utjecati događaji na kojima se temelje varijable za izračunavanje kvaliteta šanse – udaljenost od gola, ugao od gola, da li je igrač udarac uputio nogom ili glavom, iz kojeg segmenta igre se udarac dogodio (slobodan udarac, korner, kontrapad…) i još mnogo njih, kao recimo to da li se napadač oslobodio odbrambenih igrača.

Jer sasvim je normalno da je igrač koji je uputio šut nogom s centralne pozicije pet metara udaljenosti od gola u boljoj situaciji za postizanje gola od igrača koji iz oštrog ugla u duelu glavom loptu udari prema golu sa deset metara udaljenosti. U oba slučaja imamo šut u okvir gola, ali mogućnost postizanja pogotka je drastično različita.

Ideja xG nam pomaže da otkrijemo da li su rezultati zasnovani na pripremljenim kreacijama i šansama ili su posljedica sreće ili golmanskih sposobnosti. Ako igrač ima manji broj golova od xG to može biti posljedica loše forme ili nedostatka sreće. Ako ima više golova od xG može ukazati na neku briljantnu individalnu kvalitetu. Igrač kojeg bi svako želio imati u timu. Model se može upotrijebiti i za analizu učinka timova i veoma rijetko griješi. Da li je tim ofanzivan ili defanzivan? Da li će se nastaviti pozitivan ili negativan niz rezultata? Najveći nedostatak modela jeste činjenica da svaka pozicija na terenu ima isti xG. Individualna kvaliteta igrača se ne uzima za xG.Tim koji ima veliki broj golova, a mali xG znači da igra na kontranapade. Onaj koji ima manje primljenih golova od xGA znači da ima veliki posjed lopte, ali i organizovanu odbranu.

Kako onda možemo gledati na ovosezonski Velež u kontekstu xG-a?

Kao što je navedeno na početku Velež ima manji broj postignutih golova od očekivanih. To u principu znači da Rođeni stvaraju šanse, ali da imaju problema s realizacijom. Naravno, mogu to biti i objektivni problemi – kvalitet i reakcije protivničkih golmana, loši tereni kod nas koje kompjuter ne uzima u računicu, pritisak kojeg stvara važnost utakmice, ali i pad koncentracije, nedostatak sreće ili nešto treće… Nije nikakva tajna da je tranzicija jedno od najjačih oružja ekipe Feđe Dudića, a Velež je s tri gola iz kontranapada u vrhu lige. Četiri smo postigli nakon kornera, što je opet među najboljim u ligi. Utisak je da su korneri i kretanja igrača u 16-ercu za vrijeme izvođenja naročito uvježbavani na treninzima od dolaska Feđe Dudića na klupu. Korneri spadaju u standardne situacije u modernom fudbalu koje se ponavljaju na utakmicama i čemu treneri danas posvećuju dosta pažnje. Napomenut ćemo i samo jedan postignut gol iz direktnog slobodnog udarca i penala. Na utakmici protiv Čelika u trećem kolu, Brandao je realizirao jedini dosuđen penal u 19 utakmica.

Najpozitivniji zaključak iz ovog statističkog podatka je taj što ovaj Velež ima potencijal rasta forme. Opet, stvar je proste logike – što više šansi stvaraš veća je mogućnost da ćeš ih pretvoriti u golove i gotovo po pravilu ekipe s xG-om kakav je trenutno Veležov s vremenom rastu.

S druge strane, i primili smo više golova nego što smo, uslovno rečeno, trebali. Od njih 22 čak šest golova je došlo udarcima iz daljine, a to je najviše u ligi. To nam govori da je ipak odbrana igrala bolje nego što se na prvu čini, a kada je Adnan Bobić ušao u pravu formu to se vratilo i na rezultatima. Od 13. kola i pobjede protiv Zrinjskog, u narednih šest kola primili smo pet golova, ali čak tri sa penala. U posljednja dva kola nismo primili gol, a Bobićeve odbrane vjerovatno su bile i najzaslužnije za pobjedu nad Željezničarom.

Po tabeli očekivanih bodova (xPoints), koja predstavlja tabelu baziranu na xG-u, Velež je polusezonu, opet uslovno rečeno i čisto matematički, trebao završiti na šestom mjestu sa 26 bodova, odnosno osam manje od prvoplasiranog Želje (koji uz Radnik ima najbolji xG i zabio je 4 gola više nego što je “trebao”).

I naravno, sve je ovo samo puka statistika, brojke koje mogu a opet ne moraju značiti ništa. I od nje nema nikakve koristi ako ju se ne zna čitati, odnosno ako se ne koristi tek kao dodatni alat u razvoju ekipe.  Za navijače to je samo još jedna šta bi bilo kad bi bilo maštarija. Ali, imati metar za izmijeriti koliko je dobra neka Fajićeva ili Brandaova promašena šansa, ipak bi mogla biti dobra zabava.

Enej Bruck